Polimski muzej Berane posjeduje oko 10.000 muzejskih predmeta, podijeljenih u nekoliko zbirki. Etnografska zbirka Polimskog muzeja sadrži 690 predmeta. Određeni broj predmeta ove zbirke nalazi se u lošem stanju i zahtijeva hitne konzervatorske mjere, i to su uglavnom predmeti od platna koji su i skloni bržem propadanju. Kako je muzej čuvar i tumač ljudske istorije, cilj ustanove je da se što veći broj predmeta konzervira, adekvatno zaštiti i da se obezbijede uslovi za očuvanje istih. Posebno se nastoje očuvati tekstilni predmeti kao najosjetljiviji muzejski eksponati. Ti su predmeti vrlo često u veoma lošem stanju i prije nego što su ušli u muzej. Veliki dio tih šteta je nemoguće popraviti, ali je neophodno voditi računa o tome da se spriječi širenje nastalih oštećenja ili da se što je moguće duže predmeti očuvaju u stanju u kom su zatečeni. Tako su u prethodnom periodu sprovedene konzervatorske mjere, na dijelu predmeta etnografske zbirke koji su bili u veoma lošem stanju ( naročito ječerma i krstaš barjak), sve u cilju zaštite što više muzejskih predmeta od daljeg propadanja. Konzervatorske mjere sprovedene su na : muškom jeleku ( ječerma ) , na 4 ženska jeleka i na krstaš barjaku ( jednom od predmeta stalne postavke , koji je kulturno dobro od izuzetno značaja). Konzervatorske mjere na kulturnom dobru predmeta Etnografske zbirke Polimskog muzeja, sprovedene su u skladu sa predloženim projektom „Konzervatorski projekat na dijelu predmeta (6) Etnografske zbirke, JU Polimski muzej Berane“, a baziran je na osnovu konzervatorskih izvještaja, koji su rađeni za potrebe samog projekta. Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a finansiran je od strane Ministarstva kulture Crne Gore.
U prioritetima za konzervaciju, našao se i muzejski predmet krstaš barjak koji je inače i dio stalne muzejske postavke. Stotinaška, kasnije četna zastava, iz 1862.godine ( manji “ krstaš barjak” ) skoro kvadratnog crvenog polja, široko bijelog obruba sa bijelim krstom na sredini polja. Procjenom heraldičara, ovaj krstaš barjak , najvjerovatnije datira iz perioda crnogorsko-osmanskih ratova sa područja Polimlja iz 1862.godine (Rudeška bitka – jedna od najslavnijih pobjeda koju je naša vojska izvojevala u oslobodilačkim ratovima). Najvjerovatnije , barjak je pripadao jednom od plemenskih kapetana, učesnika pomenute bitke. Krstaš barjak je poklon Polimskom muzeju u prvim godinama njegovog osnivanja, od nažalost nepoznate osobe, tako da se ne može ući u trag kojem je plemenskom kapetanu tačno pripadao.
Osim krstaš barjaka prioritet pri odabiru za konzervaciju su imali i jeleci sa statusom kulturnog dobra, cijeneći njihovu posebnost i tradicionalnu prepoznatljivost.
