OSONDAŽNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA
KULTURNOM DOBRU MLIN IVANA CRNOJEVIĆA
Ovaj projekat ima za cilj utvrđivanja autentičnih arhitektonskih ostataka mlina kojeg je podigao Ivan Crnojević na Cetinju. Mlin Ivana Crnojevića je podignut na lokaciji danas poznatoj pod nazivom Vladičina bašta, najvjerovatnije 80-tih godina XV vijeka. Sagradio ga je Ivan Crnojević za potrebe dvora i okolnog stanovništva, na ušću desnog rukavca Cetinje, rijeke ponornice, koja je proticala Cetinjskim poljem do kraja XVII vijeka. Prema nekim podacima, početkom XX vijeka, u mlinu se još uvjek mljelo žito, uz pomoć vode, koja se tokom obilnih kiša slivala ka ponoru i sakupljala u ograđenoj jaži. Vjerovatno da je mlin u tom periodu bio malo nadzidan, a kasnije je više puta obnavljan. Ostaci Mlina nalaze se u neposrednoj blizini Cetinjskog Manastira (Foto 1). To je prizemni objekat, izdužene pravougaone osnove (dimenzija 7,60 x 5,25 m.) sa dvovodnim krovom, vratima i jednim prozorskim otvorom manjih dimenzija. U osnovi je sačuvan jedan volt za protok vode. Građen je od poluobrađenih kamenih blokova slaganih u nepravilnom slogu. Objekat je najvjerovatnije, prvobitno bio pokriven dvovodnim krovom pokrivenim od ražane slame, postavljene na sistemu drvenih rogova i letvi. U nadziđivanju početkom XX vijeka, iznad segmentnog luka na vratima postavljen je red konzola na koje se preko drvenih greda oslanjao daščani pod. Tako je formiran tavanski prostor koji je služio za deponovanje žita.Sadašnji izgled mlina rezultat je
Arheološka ekipa Polimskog muzeja u Beranama, u period od 04.07.2015. – 14.07.2014. godine, sprovela je “Sondažna arheološka istraživanja na arhitektonskim ostacima Mlina Ivana Crnojevića” na Cetinju. U ovom period, istraživački tim od osam članova, uklonio je naslage recentnog materijala i građevinskog šuta, a potom otvorio tri ispitne sonde:
Nesumljivo je bilo da je izradom drenažnih kanala oko mlina, 60-tih godina prošlog vijeka, volat zasut zemljom a prvobitni kanal sužen. Uklanjanjem sloja zemlje izmiješane sa građevinskim šutom,prosječne debljine od oko 1,20 metara, u potpunosti je otkriven volt i odvodni kanal. Zidan od grubo tesanih kvadratnih kamenih blokova. Volt je širok 2,30 metara, podignut je na stjenovitoj osnovi, a rađen je od pravilno tesanih kamenih blokova spojenih krečnim malterom izmiješanim sa crvenkastom glinom (vodonepropusni malter). Visok je 1,40 metara, a u donjoj zoni se nastavlja odvodnim kanalom rađenim u istoj tehnici gradnje. Prvobitni kanal je bio ispunjen mrkom rastresitom zemljom izmiješanom sa velikim, grubo klesanim kamenim blokovima koji su pripadali prvobitnom zidu mlina. Blokovi su kvadratnog oblika i slični onima sačuvanim u voltu mlina. Osim recentnog materijala nije bilo nalaza koji bi se mogli vezati za vrijeme podizanja mlina.
Na osnovu sprovedenih sondažnih arheoloških istraživanja otvorena su osnovna pitanja daljih radova na rekonstrukciji Mlina Ivana Crnojevića. Smatramo, da je neophodno nastaviti arheološka istraživanja radi otkrivanja svih arhitektonskih ostataka hronološki starijeg mlina. Na osnovu dobijenih rezultata i njegovih dimenzija, a na osnovu očuvanih zidanih struktura, prezentovati mlin njegovom rekonstrukcijom ili unutar postojećih ostataka mlina podignutog u zadnjoj obnovi.
Ispitne sonde sa otkrivenim starijim strukturama nijesu zatrpavane rade eventualnog nastavka arheoloških istraživanja, i konačne odluke o daljem postupanju sa ovim kulturnim dobrom.
Rezultati dobijeni tokom sprovođenja arheoloških istraživanja su neočekivani jer su ispod postojećih zidova i podova mlina otkriveni stariji ostaci objekta koji se mogu vezati za nekadašnji Mlin Ivana Crnojevića. Otkriveni arhitektonski ostaci su osnov buduće rekonstrukcije ovog kulturnog dobtra.