U utorak 3. decembra, u 19h, u galeriji Polimskog muzeja, otvorena je grupna izložba preko 30 izlagača, odnosno članova udruženja ULUSCG. To je njihova 50. jubilarna grupna izložba. Na otvaranju su govorili Violeta Folić, direktorica Polimskog muzeja, a izložbu je otvorila Sanja Veličković-Radonjić, predsjednica ULUSCG.
Izvorna likovna umjetnost u Crnoj Gori ozvaničena je sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada im se dogodila njihova PRVA zajednička izložba u Galeriji “Santa Marija”, u Budvi, koja ih je uputila na nestvarnu mjesečevu stazu kojom samo najodabraniji i najizdržljiviji idu.Samo dan posle otvaranja izložbe, takozvani izvorni slikari, formiraće Inicijativni odbor, čiji je prvi predsjednik bio mr Kosta Žunjić, a pola godine kasnije, 25. Januara 1974., zvanično će promovisati Udruženje samoukih slikara i vajara, kome nakon izložbe u Plavom dvorcu na Cetinju, mijenjaju ime u Udruženje izvornih likovnih umjetnika Crne Gore, koje uprkos mijenama i nepogodama smutnog vremena opstaje i traje.
U intervalu od 1973. do 2012. grupno se izlagalo u Budvi, Herceg Novom, Igalu, Kotoru, Petrovcu na moru, Tuzima, Podgorici, Danilovgradu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Beranama, Pljevljima, Ulcinju, Cetinju, Beogradu, Lazarevcu, Novom Pazaru, Ernestinovu, Zadru, Kninu, Splitu, Berlinu, Beču, Cirihu, kao i u gradovima Grčke, Holandije i još nekih zemalja.Pojedinci su, isto tako, hitajući za svojim snom, izlagali, putem samostalnog predstavljanja, u Rusiji, Italiji, Francuskoj, nekadašnjoj Čekoslovačkoj i drugdje.Radovi pojedinih članova Udruženja nalaze se u muzejima Pariza, Vašingtona, San Marina, Cetinja, kod kolekcionara širom bivše Jugoslavije, i u gotovo svim zemljama svijeta. Petorica od njih, u izboru Ota Bihalji Merina, zastupljeni su u njegovoj Enciklopediji naivnih umjetnika svijeta, koja jeprevedena na nekoliko svjetskih jezika.
Stvaralaštvo članova ULUSCG nikada se nije moglo svrstati u određene i omeđene pravce, škole, likovne ideje i pokrete čak ni u čvrste okvire tzv. naive. To su ljudi različitih zanimanja i profesija, ljudi različitih političkih i religioznih osjećanja i ideja, ali im ništa nije smetalo da se ukrove u jednu ovako široku i raznovrsnu umjetničku asocijaciju.
